Projekat “Internacionalni Standardi Kvaliteta za Škole u Zajednici”

 

Proces izrade internacionalnih Standarda kvaliteta započeo je tim predstavnika nevladinih organizacija iz Moldavije, Ukrajine, Češke Republike, Rusije i Velike Britanije, koji su dogovorili set od devet standarda ili karakteristika koje bi svaka škola u svakoj zajednici prepoznala kao ključne elemente prakse. Pronaći ćete i njih na kraju ovog dokumenta ukratko opisane. Za svaki standard tim je ugovorio indikatore. To su aktivnosti koje će škola obavljati da bi dostigla propisane standarde i za svaki indikator tim je dao opise koji daju primjere. Sve navedeno je postavljeno u okvire samoprocjene što znači da može biti korišteno kao alat za razvoj.

..

Veoma je važno napomenuti da se ovo ne koristi u svrhe inspekcije. Radije se koristi da škola sprovede reviziju vlastite prakse i da identificira vlastite snage i aspekte svog rada koje bi željela dalje da razvija u budućnosti. Ovaj alat za procjenu je ispitan u 18 škola izabranih u svakoj od zemalja učesnica. Prošle godine tim je proveo treninge za savjetnike i co- koordinatore iz 17 zemalja, uključujući i Holandiju i Japan, kao i nekoliko zemalja iz Istočne Evrope, da bi objasnili standarde i kako instrumenti za samoprocjenu mogu biti korišteni kao alat za razvoj. Finansiranje za sve navedeno je iz Charles Mott Fondacije, a East East je finansirao putne troškove za sve učesnike.

Charles Mott Fondacija je odobrila još jedan fond za projekat u trajanju od dvije godine da testira uticaj koje instrumenti za samoprocjenu ima na razvoj škola u zajednici. Originalnom, prvobitnom timu se pridružilo još četvero co- koordinatora nevladinih organizacija iz Armenije, Češke Republike, Kazahstana, Bosne i Hercegovine koji također predstavljaju škole u zajednici iz Srbije i Hrvatske ali i ostalih država Balkana.

Nakon što je izgrađena metodologija za mjerenje razvoja škole u zajednici prešli smo u drugu fazu projekta. Druga faza projekta podrazumijeva diseminaciju rezultata na nove škole i nove države.

Organizaciona struktura u projektu:

1. CENTRALNI TIM – sačinjen od predstavnika organizacija koje su provele prvu fazu projekta. Zadatak centralnog tima je da osiguraju da se projekat realizira u pravcu ostvarenja postavljenih ciljeva i vremenskog plana. Članovi Centralnog tima će biti mentori u procesu rada sa školama u novim članicama mreže: Armenije, Češke Republike, Kazahstana, država Balkana.

2. DRŽAVNI TIM – će postojati na nivou država, novih članica, koja učestvuje u projektu koji će biti loklani implementator projekta. Ovaj tim će biti zadužen za realizaciju plana aktivnosti na nivou države.

3. FACILITATORI – predstavnici država odnosno škola koji će direktono raditi sa školama.

 

Trajanje projekta:

Projekat traje dvije godine od februara 2009 – februara 2011.godine.

 

Donator projekta je Charles Stuart Mott fondacija.

 

Glavni aplikant i voditelj projekta je

Fondacija “Step by Step”,Ukraina.

 

Glavni partneri u projektu su sledeće organizacije ili samostalni konsultanti:

 

Samostalni konsultanti:

Csaba Lorinczi – Specialni consultant za obrazovanje u zajednici-Mađarska/Kanada

GlobeEd Services

 

Partnerske organizacije:

 

1) NVO “Step by Step” Moldavija

Direktorica: Cornelia Cincilei

 

2) Krasnoyarsk Centar za partnerstvo u zajednici Rusija

Direktorica: Elena Fomina

 

3) ContinYou (UK)

Direktor: Chris Jones, direktorica za saradnju

 

 

Organizacije uključene u II fazu projekta:

 

1. Centar za dijalog zajednice i inicijative,

2. Nevladina organizacija “Cjeloživotno obrazovanje“

3. Službeni Odjel za saradnju sa školama

4. Međunarodno Udruženje “Interaktivne otvorene škole”

 

Partnerske organizacije će biti nosioci aktivnosti projekta u državi u kojoj se nalazi.

Generalni cilj projekta:

Generalni cilj projekta je unaprijediti kvalitet otvorenih škola u zajednici u zemljama Istočne, Centralne, Jugoistočne i Zapadne Evrope, Rusije i Azije kroz implementaciju Internacionalnih Standarda za otvorene škole u zajednici: samoevlauacije i mjerenje njihovog uticaja na razvoj otvorenih škola u zajednici.

 

Specifični ciljevi projekta su:

U okviru dvogodišnjeg projekta biti će realizirane sledeće projektne aktivnosti:

Prilikom analize rezultata biti će korištena sljedeća ključna istraživačka pitanja:

 

 

Kroz cijeli proces objavljivati ćemo rezultate na web stranici ( www.communityschoolstandards.org ) kao i web stranici lokalne organizacije, tako da ćete biti u mogućnosti komparirati vlastite rezultate sa drugima u svojoj zemlji ili sličnim školama diljem svijeta.

 

Željeli bismo da i Vaša škola bude jedna od 10 uključenih u internacionalni projekat. Ako želite da učestvujete u ovom za nas pionirskom istraživanju, onda ćemo uključiti nekoliko detalja o vašoj školi na našoj web stranici ( nećemo stavljati rezultate vašeg istraživanja na našoj stranici, osim ako vi ne želite da oni budu objavljeni, jer ste zadovoljni rezultatima ).

 

U projektu bi učestovale osnovne i srednje škole sa područja Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Srpske.

Iz Tuzlanskog kantona tokom seminara će učestovati sledeće škole:

• OŠ Tinja,
• OŠ Pazar,
• OŠ Husino,
• OŠ Tušanj,
• OŠ Solina,
• OŠ Pasci,
• OŠ Miladije
• OŠ Kreka
• Mješovita Srednja Saobraćajna škola

 

Iz Republike Srpske bi učestvovale sledeće škole:

• OŠ “Ivo Andrić”,
• OŠ “Dositej Obradović”,
• OŠ”Branko Radičević”.

 

Iz Hercegovačko-Neretvanskog kantona će učestvovati sledeća škola:

• OŠ II osnovna škola

 

Iz Sarajevskog kantona će učestovati sledeće škole:

• OŠ Čengić Vila I

 

Dobiti škole u ovom procesu

Iz našeg iskustva zaključili smo da je najbolji način da škola okupi tim koji će zajedno diskutovati o standardima: roditelji, učenici, nastavnici, menadžment, partnerske organizacije, možda i lokalne vlasti. Tačna formacija tima zavisi od škole. Postoji devet standarda, i mi smo zaključili da je najbolje održati sastanak iz dva dijela, prvi put objasniti pet standarda a drugi put ostala četiri. Također smo zaključili da je najbolje da se sastanci budu održani od strane nekog od kolega iz druge škole ili od strane nekog iz druge partnerske agencije. Na ovaj način svi mogu da govore slobodno i otvoreno, a osoblje škole je u mogućnosti da prisustvuje diskusiji. Ne funkcioniše tako dobro ako sastanak odražava glavni nastavnik ili direktor škole, jer često se dešava da učesnici nemaju hrabrosti da govore otvoreno. Ovo je alat koji služi za razvoj škole i iz tog razloga želimo da rezultati budu iskreni, pokazujući snage i područja koja bi trebala biti unaprijeđena. Sljedeći nivo bi bio da predstavnici škole dogovore na koje aspekte će se škola koncentrirati kako bi ih unaprijedila, a onda u maju 2010 napisati kratak ( otprilike na A4 formatu ) opis razvojnog procesa koji se dešava. Naravno i ovo ćemo analizirati i postaviti rezultate na našoj web stranici. Onda ćemo vas zamoliti da ponovite proces u septembru 2010 šaljući nam ukratko rezultate i vaš akcijski plan. Koristićemo ove informacije da provjerimo da li je došlo do nekih napredaka u cijeloj zemlji i svim tipovima škola.

 

Nadamo se da će sve škole profitirati od uključenosti u ovaj važan projekat, čiji će rezultati biti korišteni na nekoliko internacionalnih konferencija u naredne 2 ili 3 godine. Također se nadamo da će biti i nekih prednosti, osiguraćemo da detalji o kontaktima budu dostupni i ako želite možemo pokušati i izgraditi email partnerstvo između vaše škole i ostalih škola učesnica u projektu.

 

Nadamo se da ćete prepoznati važnost predložene ideje i odobriti njegovu realizaciju.

 

S poštovanjem

 

 

 

 

Edina Suljić, direktorica –MIOS-a

PRILOG

 

O Standardima

 

Slijedi kratak opis svakog standarda koji ćemo pokrivati.

 

Svaka Škola u Zajednici razvija svoj vlastiti put zato što su škole organske strukture, oblikovane entuzijazmom svog osoblja, vizijom vođstva i potrebama lokalne zajednice. U svakom slučaju, mi vjerujemo da sve škole dijele zajedničke ključne karakteristike. Ovi standardi su lista istih zajedno a indikatorima za svaki standard. Ovo će vam obezbjediti čeklistu najboljih praksi i fokus za napredovanje.

 

Kada ste prodiskutirali svaki indikator, možete se ocjenjivati ocjenama od 1 do 4. Ocjena 1 stoji za nikakav napredak i razvoj, ocjena 2 znači da ste na ranom stadiju razvoja, dajte sebi ocjenu 3 ako pokazujete veći napredak, i ocjenu 4 ako pravite izvanredne rezultate.

 

Vođstvo

Dobro vođstvo će izgraditi kapacitete cijelog osoblja, tako da se škola može razvijati i unaprijeđivati. Dobro vođstvo znači da je vizija dogovorena sa partnerima tako da je svakom jasno u kojem pravcu se škola kreće. Dobro vođstvo će osigurati da osoblje ima jasne odgovornosti, podršku i resurse za obavljanje potrebnih poslova.

 

Partnerstvo

Uspješna Škola u Zajednici stvara čvrsta partnerstva sa drugim profesionalvima i organizacijama iz šire zajednice. Partnerstvo dozvoljava drugim organizacijama koje rade sa djecom, njihovim porodicama i širom zajednicom, da rade u harmoniji kako bi individue imale pristup podršci i uslugama i kako bi svaki član pomogao drugog. To uključuje i poznavanje toga ko je odgovaran za koji posao, privlačeći i dijeleći resurse i protok informacija. Ovo pomaže školi u tome da učenici imaju najbolje moguće uslove u kojima će napredovati.

 

Socijalna inkluzija

Dobra Škola u Zajednici stvara uslove i prilike za sve bez obzira na njihov spol, vjersku pripadnost, etničku pripadnost, klasnu pripadnost, prihode koje ostvaruju, fizičku sposobnost ili sexsualnu orijentaciju. Škole u Zajednici premošćuju stereotipe o ljudima, tako da svi članovi zajednice imaju pravo i pristup učenju i ostalim uslugama. Na ovaj način škola doprinosi koheziji društva, učeći strane u konfliktu da nauče nešto jedni o drugima i da koegzistiraju u harmoniji. Bez obzira na vlastita stajališta o datim temama, profesionalci će obezbjediti da svako ima pristup učenju. Čineći suprotno, društvo se zaustavlja u napretku, zaustavljaju se pojedinci ili grupe da realiziraju svoje potencijale. To je veoma bitno za stvaranje dobre atmosfere u razredu gdje su djeca obilježena stereotipima i negativnim slikama jednih o drugima.

 

Usluge

Škola u Zajednici je jedan od centralnih resursa u zajednici i nudi širok spektar usluga. One su utvrđene na osnovu potreba, ali najčešće uključuje podršku porodicama, obrazovne mogućnosti za odrasle, organizaciju u zajednici, zdravstvene i usluge socijalne zaštite. Škole koje obezbjeđuju te usluge ili možda samo ugošćavaju agencije koje pružaju te usluge, mogu podržavati porodice tako da djeca imaju potpunu zaštitu i usluge. Škola sama od sebe ne može pružati sve usluge, ali može ohrabriti druge ustanove da pružaju te usluge u školi ili na nekoj drugoj lokaciji u zajednici. Škola će aktivno podržavati i promovirati te usluge.

 

Volontiranje

Učenici se ohrabruju da aktivno učestvuju u životu svoje zajednice. To im pomaže da gradivo iz učionice primjene na stvarne situacije. To razvija njihov osjećaj građanstva i razvija njihove sposobnosti, samopoštovanje i povjerenje; često učenici koji imaju slabije akademske uspjehe, pokazuju se kao jako dobri volonteri. Povezivati se sa odraslima koji nisu njihovi roditelji i nastavnici je bitan elemenat u njihovom razvoju. Dobra Škola u Zajednici također ohrabruje roditelje i članove zajednice da volontiraju u osiguravaju im trening i podršku.

 

Cjeloživotno učenje

Cjeloživotno učenje je esencijalno za ljude kako bi se borili sa sve bržim promjenama u svijetu. Važno je da djeca vide da je učenje cjeloživotna aktivnost i da su škole samo jedno od mjesta gdje se to učenje odvija. Od velike je važnosti da roditelji budu uzor modeli djeci kako bi vidjeli da je učenje potrebno i za rad i za zadovoljstvo. Škole koje promovišu cjeloživotno učenje pomažu u kreiranju obrazovne klime u kojoj će njihovi učenici se uspješno razvijati.

 

Razvoj zajednice

Sve Škole u Zajednici su uključene u razvoj zajednice. U nekim zemljama škole su glavni katalizator za promjene i razvoj na njihovom lokalitetu. U drugim postoje neke druge agencije koje preuzimaju ovu odgovornost. Ovi standardi i indikatori su za one škole koje su lokalni lideri u razvoju zajednice.

U ovom slučaju oni će pomagati grupama u zajednici da razvijaju svoje snage kako bi poduzimali akcije, stvorili jače veze sa zajednicom i obezbjedili usluge lokalnom stanovništvu. Npr. škole bi im pomogle da nauče kako da organizuju sastanke, kako da sprovode ankete, pružati im pomoć kod analize zadataka, itd. Škole u zemljama gdje se o pitanju razvoja zajednice brinu druge agencije, mogle bi biti partneri u nekim od aktivnosti.

 

Uključenost roditelja

Učenici najbolje uče kada su njihovi roditelji uključeni u njihovo učenje. Da bi se uključili roditelji moraju razumjeti razvojne potrebe svoje djece i naravno znati kako najbolje napraviti atmosferu u kući pogodnu za učenje. Kada su roditelji angažovani u školi onda mogu najbolje razumjeti ciljeve koje škola želi da postigne i podržavati politiku škole. Također su u mogućnosti da daju svoje prijedloge školi. Riječ “uključenost” znači da treba postojati aktivan dijalog između roditelja i učitelja.

 

Kultura škole

Škola u Zajednici je otvorena i spremna za promjene. Demokratski principi si primjenjeni na sve aspekte školskog života. Osoblje škole sluša djecu, roditelje, partnere i zajednicu, prilagođavajući svoju praksu. Kultura škole ohrabruje kreativnost, inicijativu i participaciju, i ova klima se prenosi na okruženje u kojem djeca uče. Na ovaj način zajednica i roditelji imaju povjerenje u školu i djeca razvijaju vještine koje će primjenjivati u životu.